Građevinska dozvola se izdaje investitoru koji uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostavi projekat za građevinsku dozvolu i izvod iz projekta za građevinsku dozvolu izrađene u skladu sa propisom kojim se bliže uređuje sadržina tehničke dokumentacije, koji ima odgovarajuće pravo na zemljištu ili objektu i koji je dostavio dokaze o uplati odgovarajućih taksi i naknada i druge dokaze propisane propisom kojim se bliže uređuje postupak sprovođenja objedinjene procedure. 

Kao odgovarajuće pravo na zemljištu smatra se pravo svojine, pravo zakupa na građevinskom zemljištu u javnoj svojini, kao i druga prava propisana ovim zakonom.

Kao odgovarajuće pravo na građevinskom zemljištu za sledeća lica:

  1. nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu, koja su bila ili jesu privredna društva i druga pravna lica na koja su se primenjivale odredbe zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak, kao i njihove pravne sledbenike;

  2. nosioce prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u državnoj svojini koje je stečeno radi izgradnje u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je bilo uređeno građevinsko zemljište do 13. maja 2013. godine, ili na osnovu odluke nadležnog organa;

  3. nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu, čiji je položaj određen zakonom kojim se uređuje sport, kao i udruženja;

  4. društvena preduzeća, nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu;

  5. nosioce prava korišćenja na građevinskom zemljištu, na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbije i bilateralnih međunarodnih ugovora kojima se uređuje sprovođenje Aneksa g Sporazuma o pitanjima sukcesije (''Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori'', broj 6/02), smatra se i pravo korišćenja na građevinskom zemljištu koje je upisano u odgovarajuću evidenciju nepokretnosti i pravima na njima, do donošenja posebnog propisa kojim će biti uređeno pravo i način sticanja prava svojine na građevinskom zemljištu za ova lica. Uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole ova lica prilažu izvod iz lista nepokretnosti sa upisanim pravom korišćenja u njihovu korist.

  • Za izgradnju linijskih infrastrukturnih objekata, kao dokaz o odgovarajućem pravu smatra se i pravnosnažno ili konačno rešenje o eksproprijaciji, zaključen ugovor o pravu službenosti u skladu sa ovim zakonom, zaključen ugovor o zakupu na zemljištu u privatnoj svojini i popis katastarskih parcela sa priloženim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljišta.

  • Za građenje komunalne infrastrukture, elektroenergetskih i elektronskih objekata ili komunikacionih mreža, za postavljanje stubnih transformatorskih stanica 10/04 kv i 20/04 kv, merno-regulacionih stanica za gas kod potrošača, elektrodistributivnih, elektroprenosnih, anemometorskih i meteoroloških stubova, kao i stubova elektronskih komunikacija kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu može se podneti i ugovor o ustanovljavanju prava službenosti, odnosno ugovor o zakupu zemljišta u privatnoj svojini sa vlasnikom zemljišta, zaključen u skladu sa posebnim propisima, kao i ugovor o uspostavljanju prava službenosti zaključen sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljišta koji je imalac javnih ovlašćenja, na period koji odredi vlasnik, odnosno korisnik zemljišta.

  • Za izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju komunalne infrastrukture i elektroenergetskih objekata, kao dokaz o rešenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu, može se dostaviti i popis katastarskih parcela sa priloženim saglasnostima vlasnika, odnosno korisnika zemljišta.

  • Za izgradnju komunalne infrastrukture u regulaciji postojeće saobraćajnice, u skladu sa faktičkim stanjem na terenu, ne dostavlja se dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu, odnosno objektu.

  • Za izgradnju ili izvođenje radova na građevinskom zemljištu ili objektu koji je u vlasništvu više lica, kao dokaz o odgovarajućem pravu prilaže se i overena saglasnost tih lica, a ako se izvode radovi na nadziđivanju, prilaže se i ugovor zaključen u skladu sa posebnim zakonom.

  • Za izgradnju ili izvođenje radova na izgradnji objekata za službene potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava stranih država, odnosno kancelarija međunarodnih organizacija u Republici Srbiji, ukoliko je to propisano bilateralnim sporazumom, investitor nema obavezu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, ako postoji reciprocitet sa tom stranom državom, o čemu potvrdu izdaje ministarstvo nadležno za spoljne poslove.

  • Za izgradnju energetskih objekata, pre izdavanja građevinske dozvole, investitor pribavlja energetsku dozvolu, u skladu sa posebnim zakonom.

 

Ako je zahtevom za izdavanje građevinske dozvole predviđeno priključenje objekta na komunalnu ili drugu infrastrukturu koja u trenutku izdavanja lokacijskih uslova nije izvedena, što je utvrđeno lokacijskim uslovima, uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole se podnosi ugovor između investitora i odgovarajućeg imaoca javnih ovlašćenja kojim se utvrđuju obaveze ugovornih strana da, najkasnije do isteka roka za završetak radova na objektu za koji se traži građevinska dozvola, izgrade infrastrukturu potrebnu za priključenje tog objekta na komunalnu ili drugu infrastrukturu.

Investitor koji uklanja postojeći objekat koji je izgrađen u skladu sa zakonom, u cilju izgradnje novog objekta na istoj lokaciji plaća doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta samo za razliku u broju kvadrata korisne površine između objekta koji planira da izgradi i objekta koji se uklanja. Investitor koji uklanja postojeći objekat koji je ozakonjen u skladu sa Zakonom o ozakonjenju objekata, nema navedeno pravo osim ukoliko nadležnom organu za izdavanje građevinske dozvole dostavi dokaz da je za objekat ili njegov deo plaćena naknada, odnosno doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta.

Investitori i njihovi pravni sledbenici koji su za građevinsku parcelu ili građevinski kompleks platili naknadu za uređenje građevinskog zemljišta po ranije važećim propisima i uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole dostave potvrdu o plaćenoj naknadi za uređenje građevinskog zemljišta (za koliko m2 je plaćena naknada), izdatoj od strane ''Javnog preduzeća za urbanizam'' Zrenjanin, ista će se priznati prilikom utvrđivanja doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta za tu građevinsku parcelu ili kompleks, ako nije izdata potvrda o prijemu tehničke dokumentacije, odnosno građevinska dozvola. Investitori koji su uplatili doprinos za uređenje građevinskog zemljišta, a nisu započeli izgradnju, to jest nije im izdata potvrda o prijavi radova i ukoliko im je izdato rešenje kojim se utvrđuje prestanak važenja građevinske dozvole priznaće im se ranije uplaćeni iznos doprinosa.

Nadležni organ po prijemu zahteva za izdavanje građevinske dozvole vrši proveru dostavljene dokumentacije.

Građevinska dozvola se izdaje na osnovu važećih lokacijskih uslova nezavisno od toga po čijem zahtevu su lokacijski uslovi izdati.

Građevinska dozvola se izdaje na ime investitora i finansijera ako je uz zahtev za izdavanje priložen ugovor između investitora i finansijera, overen u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, u kome se investitor saglasio da nosilac prava i obaveze iz građevinske dozvole bude i finansijer. Finansijer solidarno sa investitorom odgovara za sve obaveze prema trećim licima, koje su posledica radnji koje preduzme u skladu sa ovlašćenjima koja su mu preneta ugovorom.

Građevinska dozvola se izdaje rešenjem u roku od 5 radnih dana od dana podnošenja zahteva. Sastavni deo rešenja su lokacijski uslovi, iznos doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, izvod iz projekta i projekat za građevinsku dozvolu.

Na rešenje o građevinskoj dozvoli može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.

Građevinska dozvola izdaje se za ceo objekat, odnosno za deo objekta, ako taj deo predstavlja tehničku i funkcionalnu celinu.

Pripremni radovi se izvode na osnovu građevinske dozvole.

Nadležni organ dostavlja rešenje o građevinskoj dozvoli inspekciji koja vrši nadzor nad izgradnjom objekata.

Rešenje o građevinskoj dozvoli dostavlja se imaocima javnih ovlašćenja nadležnim za utvrđivanje uslova za projektovanje, odnosno priključenje objekata na infrastrukturnu mrežu, radi informisanja.

Građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne izvrši prijava radova u roku od tri godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola. 

Rešenje kojim se utvrđuje prestanak važenja građevinske dozvole donosi organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.

Građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola, osim za objekte za koje građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo odnosno autonomna pokrajina, objekte komunalne infrastrukture koji se izvode fazno i porodične stambene zgrade koje investitor gradi radi rešavanja svojih stambenih potreba.

Na zahtev investitora, nadležni organ može doneti rešenje kojim se odobrava da pravnosnažna građevinska dozvola ostaje na pravnoj snazi dve godine posle roka propisanog članom 140.stavom 4. Zakona o planiranju i izgradnji, ako se u postupku pokrenutom u roku iz stava 4. člana 140, utvrdi da je objekat završen u konstruktivnom smislu na osnovu zapisnika nadležnog građevinskog inspektora. Posle isteka navedenih rokova investitor plaća na račun Poreske uprave naknadu u visini poreza na imovinu, koji bi se plaćao u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na imovinu za ceo objekat, da je isti izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom, sve dok se za tu lokaciju ne izda nova građevinska dozvola.

Rešenje kojim se utvrđuje prestanak važenja građevinske dozvole i rešenje kojim se odobrava da pravnosnažna građevinska dozvola ostaje na snazi, nadležni organ po pravnosnažnosti dostavlja Poreskoj upravi na čijoj teritoriji se nalazi predmetni objekat.

Spiskovi izdatih akata
Zaključci o odbacivanj